Vučedol se nalazi na desnoj obali Dunava, 4.5 km nizvodno od središta Vukovara. Vučedolska kultura istodobna je sumerskom razdoblju u Mezopotamiji, Starom carstvu u Egiptu i počecima Troje. U svojoj početnoj fazi rasprostire se Srijemom i Slavonijom, a u kasnoj uz cijelu Hrvatsku zauzimala dijelove 11 zemalja središnje i jugoistočne Europe. Arheološko nalazište se prostire na nešto više od 6 hektara i većinom je teren pokriven šumom i vinogradima. Teren se penje od cca +90 m n.v. gdje je ulaz u muzej, do cca 110 m n.v. gdje je lokalitet Gradca. U parku se nalazi građevina Muzeja, obnovljena Vila Streim (upravna zgrada muzeja), radionice starih zanata (za demonstracije zanata iz vučedolske kulture), podzemna građevina na Gradcu, te rekonstruirana građevina Megaron na njoj.

Vučedolska kultura istodobna je sumerskom razdoblju u Mezopotamiji, Starom carstvu u Egiptu i počecima Troje, pa odluka o izgradnji muzeja Vukovar iz pristaništa pretvara u destinaciju. Oblikovanje muzeja definirale su dvije osnovne odluke. Prva odluka je uklapanje. Druga je penjanje.

Odluka o izgradnji muzeja je osim značajem lokaliteta potaknuta i nastojanjem da se iskoristi potencijal dunavske turističke rute kojom svakodnevno plove veliki turistički brodovi. Izgradnjom Muzeja vučedolske kulture i Arheološkog parka Vučedol, ali i obnovom Dvorca Eltz, Vukovar se iz pristaništa pretvara u destinaciju i time značajno pomaže zajednici.

Dvije su osnovne odluke definirale oblikovanje muzeja. Prva odluka je uklapanje. Muzej nije zgrada, nego oblikovani teren. Radi očuvanja karaktera većinom neizgrađenog okruženja muzej je većim dijelom ukopan, a samo glavnim pročeljem otvora se prema krajoliku. Uklapanje u teren je postignuto, osim ukapanjem, i odabirom materijala, pa je tako za vanjsku oblogu odabrana opeka, prirodan materijal koji najviše asocira na zemlju sa lokaliteta. Druga odluka je penjanje. Muzej je put kojim se posjetitelji penju od pristupne ceste do arheološkog lokaliteta na dvadesetak metara višem platou. Savladavajući tu visinsku razliku posjetitelji dobivaju informacije o onome što je nađeno i što ih čeka na lokalitetu. Osim kroz muzej na lokalitet se može uspeti i po zelenom krovu muzeja.

Interijer muzeja je podijeljen u više cjelina. Prizemlje zauzimaju sadržaji namijenjeni posjetiteljima, poput višenamjenske dvorane i garderobe, ali i uredski prostori djelomično u suterenu. Višenamjenska dvorana se koristi kao kavana, dvorana za predavanja, kino dvorana, prostor za radionice ili izložbeni prostor i time uključuje muzej u svakodnevni život Vukovara. Ostatak interijera je izložbeni prostor podijeljen u više razina, međusobno spojenih rampama. Na svakoj razini obrađuje se pojedini aspekt Vučedolske kulture dajući dubok uvid u njen kontekst, svakodnevni život i duhovnost. Između pojedinih prostora ne postoje čvrste granice, već se iz svakog prostora nazire i nekoliko susjednih čineći posjetitelja svjesnim svih slojeva kulture.

Zbog činjenice da je građevina većinom ukopana, ali i zbog dubine prostora, izvedeni su atriji da bi dodatno osvijetlili unutarnji prostor. Cijela konstrukcija muzeja je armiranobetonska. Sastoji se od temeljne ploče i uzdužnih zidova između svake serpentine, poprečnih trapeznih zidova, uzdužnih i poprečnih greda, te stropne ploče. Obrada interijera je jednostavna, zidovi su ostavljeni kao goli betonski, samo završno bojani u crno, dok je na podnu oblogu postavljen svijetli hrastov parket. U sastavu budućeg parka predviđeni su i turističko-ugostiteljski sadržaji, te uređenje velikog parkirališta za osobna vozila i autobuse, kao i pristanište za turističke brodove.

IMPRESSENCE ( #33 ) © naziv rada : Muzej vučedolske kulture, autor : Radionica Arhitekture (Iva Pejić, Goran Rako, Josip Sabolić i Mario Škarijot) + Vanja Ilić ; fotografija: Iva Pejić, Goran Rako i Josip Sabolić i Mario Škarijot ; IMPRESSENCE ( #33 ) ; 24.05.2016. 15:57 Beograd; nominovana od strane #00 impressence , autor nominuje impresiju #77 Otvoreni atelier Donassy, privremeni izložbeno-prodajni prostor