U vremenu negativne individualizacije, materijalizma, otuđenja i neosjetljivosti na „drugog”, pojam društveno postaje pejorativan u odnosu na „ja”. Projektiranje društvenog sadržaja, kao škole, zato zahtjeva osobitu odgovornost u pristupu. Ideja da je bitno ono „između zidova”- transferira se sa ljudske jedinke na prostor – ne projektiramo formu prostora, već formiramo prostor. Zadatosti programa, urbanizma i pravila struke uvjetuju određene fiksne elemente koji se uprogramiravaju s početnom idejom u koncept stvaranja kontinuiranog zajedničkog prostora, s naglaskom da je sve van učiona a priori zona javnog. Sama kuća je, prema tome, simplificirana kao monovolumen, a postavkom prostorija na obod, „između zidova” se generira vertikalni trg – utroba škole kao nedjeljive cijeline-negativni volumen.
Sama kuća je simplificirana kao monovolumen, a postavkom prostorija na obod, „između zidova” se generira vertikalni trg - utroba škole kao nedeljive cijeline - negativni volumen.
Funkcionalne jedinice (učione, sanitarije, kuhinja, uredi, dvorana….) su zatvorene cijeline koje moraju funkcionirati besprijekorno i bezpogovorno, prema svojoj individualnoj namjeni. Potpuno negiranje uobičajene, doslovne, traktovske organizacije trebalo je osloboditi komunikacije od uloge da su samo prolaz, da su sekudarne i nebitne. Istovremeno galerijski sustav komunikacija i troetažni PVN omogućavaju senzaciju vizualno nedjeljivog prostora, sa zadatakom da budu mjesto interakcije različitih generacija bez uobičajene dobne segregacije. S namjerom da to bude jedan od „primjera koji sprečavaju izgrađene elemente od dominiranja, u korist prostora između” (Hertzberger), škola tretiramo monokromatski, tamnom, samoapsorbirajućom ovojnicom, ne samo kao negaciju svoje gradbenosti, već i kao suprotnost nekontroliranoj višebojnosti i nervozi okolne izgradnje. Kromatski jarki elementi interieura važan su kontrapunkt, djeci seduktivni, bez doslovnog podilaženja korisnicima. Škola A.S. pokazuje da odmak ne mora biti revolucionaran ali ideja mora biti hrabra kako bi invencija bila jaka.